D O NJ E L U K O

Dobrodošli na moj blog Pogledajte još: www.osglavaticevo.blogger.ba ili www.bjelimici.blogger.ba

03.07.2012.

ZAGORJE - KALINOVIK I ŽUPA ZAGORSKA

 Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i gradić koji se nalazi šezdesetak kilometara južno od Sarajeva, a graniči sa općinama Foča, Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko i Trnovo. Kalinovik se nalazi na visini od 1070 metara iznad mora. Po popisu iz 1991. godine, u općini Kalinovik živjelo je 4.667 stanovnika, od toga u gradu Kalinoviku - 1.385. Općina se sastojala iz nekoliko područja. To su Ulog, Obalj, Župa zagorska, Ljuta, Varoš, Dobro Polje. Župa zagorska prije rata bila je naseljena pretežno Bošnjacima.

Župa zagorska je jugozapadni dio općine Kalinovik (Zagorje). Župu zagorsku čine sela: Kutine, Bojići, Daganj, Sočani, Hotovlje, Brda, Luko i Polje..Taj predio uokviruju riječice Zavala i Tatinac te Vrhovinska rijeka  sa sjeverne i istočne strane, sa južne strane rijeka Neretva, a sa zapadne rijeka Ljuta.
Photobucket
Na http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/smail_aga_cengic_mit_i_stvarnost.htm                                                                                                                        mogu se pronaći veoma interesantni podaci iz historije ovoga kraja...evo nekoliko citata:

Govori se o bezima Čengićima na Zagorju i o čuvenom Smail-agi Čengiću:

"Bezi Čengići kazuju da se njihovi stari iz Čengerlije (Mala Azija) u Bosnu doseliše prije jedno 300 godina i da su najprije pali u Zagorje u selo Jažići blizu Kalinovika, gdje sagradiše prvu Čengića kulu. Iz Jažića brzo su se Čengići razasuli po Zagorju, u okolišu od neko dva sata, te se nastaniše u selima Borije, Jelašca, Mjehovina, Kute i Vihovići. ...........
U Istočnoj Bosni je bilo više njihovih kula i odzaka. Akademik Hamdija Krševljaković u svojoj monografiji o Čengićima piše da je samo na Zagorju, početkom 19. stoljeća bilo sedam kula i odzaka: Borije, Jelašca, Kuta, Mjehovina, Hotovlje, Zelumići i Vihovići. Putopisac i historičar Evlija Čelebija, koji je po drugi put proputovao Bosnu, mislim, 1664, opisuje odzak Ali¬paše Čengića na Zagorju: „Dvori Čengića su kao tvrđava veliki odzak (curia nobilitaris), koji ima kojih tri stotine soba, divanhana (prostorija za audijencije i vijećanje), banja, kuhinja, magazine, te štale u koje se može smjestiti dvije hiljade konja. U ovoj zemlji takve dvore nazivaju „odzak”... Broj soba čini mi se pretjeranim, ali se vidi da je to bilo veliko i bogato.
.......Čengići su u prošlosti igrali veliku ulogu u životu Hercegovine. Godine 1800. Čengići se naseliše i u Gacko.....Najčuveniji predstavnik ove porodice u 19. vijeku bio je Ismail ili Smail-aga Čengić, sin Ibrahimov, glavna ličnost besmrtnog epa Ivana Mažuranića „Smrt Smail-age Čengića” i većeg broja epskih narodnih pjesama. Rođen je u selu Jelašca, nedaleko od Kalinovika oko 1780. godine................Ferdo Šišić kaže za njega da je bio „veoma pravedan i čovekoljubiv gospodar, zaštićujući na svakom koraku svoju raju tako da je bilo dosta reći: „ja sam iz Smail-agina kadiluka”, pa da te niko nije smio dirnuti”..............Smail-aga je stolovao u Lipniku kod Gacka. Njegova čuvena kula bila je ozidana od kamena i pokrivena takođe kamenim pločama. Donji dio, izba, bio je sav u obliku svoda, a na gornjim bojevima bile su sobe. Oko osnovne kule bile su sagrađene još četiri zgrade, i to: haremluk (za žene), musafirhana (za goste), jedna kuća za pandure i jedna za zatvor. Sve je to bilo opasano kamenim zidom, visine četiri metra, a na njemu su bila dvoja vrata; velika dvokrilna kapija, koja je gledala u polje i mala kapija za žene. Unutar zida nalazila se i dzamija sa drvenim munarom. Kasnije su Austrijanci kamen kojim je kula bila zidana odnijeli u Avtovac i upotrijebili za gradnju kasarne. ....."

Čengići su u 18. vijeku odselili u Tursku...Njihove posjede na Zagorju zaposjeo je beg Filipović. Filipović je umjesto Jelašaca za svoje stolovanje odabrao Luko. Na www.rodoslov.ba kaže se da su Filipovići stari najmanje pet stoljeća. Davne 1574 zagrepčanin Franjo Filipović je prešao na islam. Franjo je tada promijenio ime u Muhamed. Kasnije se jedan od uglednih Filipovića poslije pomoći Čengićima u nekom ratnom pohodu oženio od Bega Čengića te su poslije toga dobili ogromno imanje od Lukoga do Kalinoviuka. Luko je bilo izuzetno po mnogo čemu. Prvo, geografski Luko je bilo džep u koji se moglo doči samo sa dvije strane. Drugo Luko je ravno mjesto i plodno uz to. Sa Lukog puca vidik sve do Kalinovika, do Zelengore i Treskavice. Kažu da je Filipovića bilo sve od Dindola do iza Kalinovika i od Treskavice do Nedavića...U 18 i 19. vijeku harala je kuga. Mnoga sela bi preko noći ostajala bez žive duše. Bezi su u ta prazna sela dovodili novo stanovništvo iz raznih krajeva. Tako se valjda može objasniti i tvrdnja mnogih porodica u Župi zagorskoj i drugdje da su njihovi preci doselili iz Crne Gore, Hercegovine ili Foče...

Postoji priča kako su stanovnici sela Čitluk (bjelimićka strana) u to prošlo vrijeme, u predvečerje vidjeli kola (zapregu) koja su vukli volovi. Na kolima su bile dvije djevojke, držale se za ruke i pjevale. Kola su prošla selom. Ujutro, probudila se samo neka djevojka i tu čudnu priču ispričala kasnije. Svi ostali mještani pomrli su tu noć, od kuge.

Ovo nam opet može objasniti brojna bezimena groblja (hareme) sa bašlucima za koja niko ne zna čija su. Moguće je da se radi baš o onima koji su življeli prije na ovom području, a pomrli su od kuge. Tako je selo ostalo pusto. Oni koje su bezi kasnije doselili, sahranili su ih možda, a da nisu znali ni ko su ni kako se zvalo njihovo selo...

D O NJ E    L U K O
<< 07/2012 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031


HTML i CSS vježbarije

DONJE LUKO NA KARTI

www.klix.ba
www.bjelimici.blogger.ba
www.osglavaticevo.blogger.ba
www.bjelimici.blogspot.com
******************************
 photo 093fd025-1f56-4aa3-b413-b5579d8a8cda_zpse8b8ac14.jpg
******************************

Donje Luko je mjesto koje se nalazi u državi Bosna i Hercegovina, Federation of Bosnia and Herzegovina regija, na 43°29'35" sjeverno od ekvatora i 18°19'0" istočno od početnog meridijana....

*****************************

http://weather.mirbig.net/hr/BA/01/3266588_Donje+Luko

******************************

RIJEKA NERETVA

Šta kažu o hidroelektrani Bjelimići? POGLEDAJTE NA: (http://www.bistrobih.ba/nova/?p=2506)

*******************************

MOŽE LI NERETVA STVARNO NESTATI???

*******************************

Ono što je u vrletima ispod Visočice i Treskavice pokazao Emir Avdić. direktor “Intrade energije”, djeluje puno drugačije od slike protivnika gradnje centrala.
“Ma kakav turizam, u tim gudurama gore godišnje prođe dvadeset ljudi, a i oni su sa sela, iz planina”, priča nam Mirsad Trešnjo, kojeg pod tim imenom, kako sam kaže, ne zna niko, ali kao Taju, mnogo njih.
Ništa neće potopiti
Tajo je, naime, vlasnik malog restorančića i nekoliko bungalova koje je napravio na vlastitoj zemlji, jer sa tog mjesta kreću rafting-ture kroz kanjon Neretve. Upravo je Neretva razlog zašto smo tu.
Naime, firma “Intrade energija” iz Sarajeva, mogući koncesionar i graditelj hidrocentrala u gornjem toku ove rijeke, nakon što se u posljednjih mjesec dana zbog takve odluke Vlade FBiH digla ogromna prašina, odlučila je povesti novinare u obilazak lokaliteta na kojima se centrale trebaju graditi, u namjeri da pokažu da nema potapanja pašnjaka i šuma, te kanjona u kojem se održava rafting.
Tajo kaže da on jedva čeka da se centrale naprave, jer će biti daleko iznad ovog kanjona i iznad Glavatičeva, iz kojeg je i Tajo, neće ugroziti rafting, niti kuće u ovom mjestu, a sagradiće se i bolji put, pa možda i više ljudi počne dolaziti na rafting.
Kafana kod Taje, međutim, tek je prva stanica i Emir Avdić, direktor “Intrade energije”, dok nastavljamo put uzvodno, počinje da objašnjava zamišljeni projekat.
U gornjem toku Neretve, oduvijek su planirane izgradnje novih hidrocentrala! Prvobitno rješenje predviđalo je gradnju
HE Konjic neposredno iznad ovog grada. Njenom izgradnjom, bio bi potopljen gotovo cijeli gornji tok rijeke, uključujući i kanjon Neretve, Rakitnice, Tajinu kafanu, ali i sve kuće u Glavatičevu i selima prije njega. Međutim, prva brana koju namjerava praviti “Intrade energija” nekoliko je kilometara uzvodno od Glavatićeva, a gotovo 20 kilometara od mjesta gdje je planirana HE Konjic. Avdić, dok pokazuje rupe u stijenama koje su ostale nakon istraživanja, kaže da će prva brana biti visoka 65 metara i da bi trebala proizvoditi 28 megavata.

*****************************

TUNEL KROZ VISOČICU

*****************************

- “Njena prvobitna namjena, međutim, nije proizvodnja. To je brana koja će imati ulogu da “poravnava” nivo Neretve nizvodno i da iza sebe formira takozvani kompenzacioni bazen koji će to omogućiti. Zbog toga će Neretva ispod ove brane uvijek imati isti nivo i nema govora o nekoj šteti za donji tok, raftere ili kanjon” – kaže Avdić.
Prema projektnoj dokumentaciji, ovo jezero biće dugo pet kilometara, neće potopiti ni jednu kuću i svim svojim dijelom formiraće se u klisurama gdje zaista, uvjerili smo se, nema ništa ni od kakvih pašnjaka ili šume, za šta se tvrdi da će stradati nakon stvaranja ove akumulacije. A koliko god nepristupačno izgledalo pregradno mjesto u Glavatičevu, riječ je o čistoj idili i ravnici u odnosu na Bjelimiće, gdje se planira graditi druga centrala.
Nakon što smo parkirali automobile i pogledali u ponor, nigdje nismo vidjeli dno. Avdić je dugo pokušavao pronaći neki orjentir kako bi nam objasnio gdje će biti druga centrala, visoka 110 metara i sa kapacitetom od 100 megavata.Ona će formirati jezero dužine 10 kilometara i također neće potopiti ni jednu kuću, ali će stradati nekoliko vikendica, za koje u “Intrade energiji” tvrde da su sagrađene bez ikakvih dozvola.No, kompletan projekat svoju isplativost duguje takozvanoj revirzibilnoj centrali Bjelimići. Ona će biti građena na malom potoku Slatinici, na planini Visočici, lokalitetu koji je 650 metara viši u odnosu na HE Bjelimići.

******************************

PRIJETNJA IZ ULOGA

******************************

Zanimljivo je da se ovim ne završava gradnja centrala na Neretvi. Naime u RS-u, u mjestu Ulog, koje se nalazi još uzvodnije od mjesta na kojima “Intrade” planira graditi centrale, također su u toku pripreme za gradnju ovakvog energetskog objekta. Prema tvrdnjama Emira Avdića upravo je ova centrala prava opasnost za Neretvu, rafting i turizam jer nema predviđen kompenzacioni bazen i neujednačenim ispuštanjem vode će stvarati ogromne probleme u donjem toku, a biće ugrožena i sigurnost raftinga i ribara.

*****************************
CESTA KONJIC - KALINOVIK
(prolazi i kroz Mašnik)

 photo aadeaa62-a20f-41e9-9dc2-5fb600631dd8_zps922da21b.jpg
******************************



PLANINA TRESKAVICA

Treskavica, to je jedna od najljepših planina u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ona je obrasla velikim i gustim šumama crnogorice i bjelogorice, koje su protkane brojnim proplancima sa bujnom travom. Poseban ukras Treskavice je pet prekrasnih glacijalnih jezera, koja se nalaze iznad 1500 metara nadmorske visine i predstavljaju najizrazitije tragove ledenog doba na ovoj planini.
Sredinom prošlog stoljeća ova jezera su vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Veliko jezero je najveće i najljepše (dugo 220 m, a široko 185 m, duboko 6 m), a nalazi se na nadmorskoj visini od 1548 m. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolina nude nezaboravne trenutke, posebno u vrelim ljetnim danima. Ova jezera: Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero, predstavljaju vrijedne ekosisteme sa specifičnom florom i faunom. Sredinom prošlog stoljeća ova jezera su vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Veliko jezero je najveće i najljepše (dugo 220 m, a široko 185 m, duboko 6 m), a nalazi se na nadmorskoj visini od 1548 m. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolina nude nezaboravne trenutke, posebno u vrelim ljetnim danima. Južni dio Treskavice pruža se prema rijeci Neretvi i stvara prostor za više naseljenih mjesta. Taj predio se zove Župa zagorska. Ispod same planine izviru bistre i hitre planinske rijeke, Ljuta i Vrhovinska rijeka, a tu svakako spada i Zavala i Tatinac koji su nešto manji po količini vode.Rijeka Ljuta je oko dva puta dužeg toka od Vrhovinske rijeke. Zavala i Tatinac se sjedinjuju negdje iznad Kozije Stope u Sočanima, a odatle putuju zajedno do ispod Sočanskog(Salačanskog) polja i tu se taj potok ulijeva u Vrhovinsku rijeku. Vrhovinska rijeka, Tatinac i Ljuta su rijeke koje presijecaju Župu zagorsku i ulijevaju se u Neretvu. Vrhovinska rijeka je danas granica između Federacije i Republike Srpske. Na ušću Vrhovinske rijeke u Neretvu gradi se hidrocentrala "Ulog"


**********************

VRHOVINSKA RIJEKA

**********************


Izvire u selu Vrhovina, ispod Treskavice. Na izvorištu grad Kalinovik bio je izgradio rezervoar i odveo dio vode u Kalinovik. Vrhovinska rijeka uvijek je razdvajala Župu zagorsku na dva dijela. Sa lijeve strane su sela: Čestaljevo, Hreljići, Bojići, Daganj, Sočani i Kutine, a sa desne su sela: Luko, Polje, Hotovlje i Brda, a i sam Ljuta koja ne pripada Župi zagorskoj. Vrhovinska rijeka sa desnne strane nema pritoka sve do ušća u Neretvu. Teče pored Ihnja i Vraca, između Bojića i Brda, između Hotovlje i Kutina, između Oblja i Lukog i negdje između Nedavića i Ljusića ulijeva se u Neretvu. Na svom putu Vrhovinskoj rijeci se pridružuju Bojićki potok, a ispod Kutina u Vrhovinsku rijeku se ulijeva Tetinac. Tatinac izvire negdje u okolini Kalinovika, krivuda kroz Kalinovik i prema Vučijim brdima, a onda pored sela Graiseljići kreće u svoj kanjon i teče između Sočana i Romana. Tatincu se iznad Kozije stope pridružuje Zavala. Zavala i Tatinac dijele Župu zagorsku od Zagorja. Negdje od Dubrava i počinje kameniti planinski pejzaž i sasvim se razlikuje od onog u Župi zagorskoj. Ispod Hotovlja Vrhovinsku rijeku zovu Hotovska rijeka. Nekada je ova rijeka bila bogata potočnom pastrmkom. Na svojoj vodi imala je više mlinova, i uvijek ćupriju ispod Hotovlja. Bili su poznati mlinovi ispod Hotovlja i jedan u Jezercima. Jezerca, to je opet naziv za Vrhovinsku rijeku u kanjonu između sela Gornje Luko i sela Obalj. Cijelim svojim tokom od oko 15-ak kilometara Vrhovinska rijeka je pitka voda. Danas je Vrhovinska rijeka granica između Federacije i Republike Srpske. tako je Župa zagorska podijeljena na dvije teritorije. Vjerovatno ovaj kraj više nikada i neće biti naseljen osim rijetkih Robinzona koji će umjesto koza na pustom ostrvu čuvati ovce.

*******************************

******************************
Photobucket


ŽUPA ZAGORSKA U TURSKIM SPISIMA

Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine
na:http://www.scribd.com/doc/48858868/SUMARNI-POPIS-SANDZAKA-BOSNA-IZ-1468-69-GODINE?olddoc=1
********************************
Selo KOZJA STOPA:

hasa njiva 3, domova 7, neoženjenih 4. Prihod 671
Danas naselje to KOZIJA STOPA u okolini Kalinovika.

******************************

Selo KUTINA

hasa: njiva 3, livada 1, oraha 1 domova 4, neoženjenih 2. Prihod 580
To je danas selo KUTINE u okolini Kalinovika

*****************************

TIMAR KARADŽE, gulama carevog, Bog mu učinio vlast trajnom.

Timar mu je potvrđen i naređeno je da se izda
novi berat za ono što mu je dato da drži,
U ruci je Grgura kapidžibaše Hercegovog
sina. Ovo je upisano u nahiji Zagorje:

Selo HOTOVjE 21c pripada Zagorju, domova 8, neoženjenih 12. Prihod 792

****************************
NAHIJA NERETVA U VILAJETU HERSEK TIMAR SAHMELIKA, SINA HIZIROVOG
Timar mu je potvrđen i naređeno da se izdanovi berat na ono što mu je određeno da uživa.Pisano: u drugoj dekadi zil-hidždže, 876. godine, u Konstantiniji.

Selo LUKA 2"96, pripada Zagorju, domova 14, neoženjenih 5.Prihod 1.326
Ovdje se vjerovatno misli na selo Luko (pripada Zagorju)

****************************
TIMAR RADOSAVA, SINA VLADOVA
Obavezan je da ide u rat.
Timar mu je potvrđen i naređeno je da se izda
novi beratza ono što mu je dato da uživa. Pisano: u prvoj dekadi zil-kade, 875- godine, u
Konstantiniji.
U ruci je kapidžibaše Hercegovog sina.Njegov predmet upisan je gore u nahiji Zagorje.
Dio sela LAĐANICA
domova 4, neoženjenih


**********************

Nazivi mjesta u
DONJEM LUKOM:

**********************


Kovačev do
Kovine stijene
Mašnik
Cekilj
Rađuša
Hasića lazina
Daleča
Kitonja
Tahirov jasen
Potoci
Studeno vrelo
Smailovo vrelo
Osoje
Stjenčice
Hajdarova lazina
Pozderova lazina
Ragibova lazina
Dervišova lazina
Okrugla pećina
Greda
Medova pećuna
Krebnice
Skakala
Gozdova peć
Vezilov vir
Repišta
Podine
Podinski kuk
Kremenita glavica
Melkića lazina
Vina
Tuljak
Kalemi
Pribetina
Pozderov put
Grebnice
Kukovi
Mala stijena
Jednonoga spila
Velika stijena
Česta
Mlakve
Barica
Oglavak
Osojnica
Pridvorac
Piskavice
Radole
Drijenjak
Do
Zanoga
Bašča
Usjelina
Gusti grab
Radole
Do
Križevac
Krebnice
Osoje
Bunarina
Donje vrelo
Gornje vrelo


**********************

PORODIČNO SRABLO

od Avdije i Mejre

**********************


Avdija Pozder je bio sin Alije. Rođen je 1897., a umro 1978.godine. Mejra Pozder, rođena Podrum, bila je rodom iz Doljani odnosno sa Striježeva iz Glavatičeva. Umrla je 1980. godine. Avdija i Mejra imali su osmero djece: Salko, Fata, Plema, Hadžira, Tima, Alija, Meho i Merka.. Od šarlaha Avdiji i Mejri umrlo je četvero djece: Salko, Fata, Plema i Hadžira. U to vrijeme to je bila gotovo neizlječiva bolest. Poharao je tih godina šarlah ove prostore. Stotine djce je umrlo u svega nekoliko godina. Da sve bude još teže, poznato je da bi svima onima koji bi se razboljeli u to vrijeme i dobili temperaturu, roditelji zabranjvali da piju vodu vjerujući da voda pospješuje bolest...a ustvari bilo potpuno suprotno..Tima je umrla u Sarajevu u izbjeglištvu. Alija (Avdijin) umro je mjeseca marta 1992.godine. Njegova supruga Farima (rođena Hebibović) živi u sarajevskom naselju Butmir, u kući koju su poslije rata izgradulu Ismet i Izet. Meho (Avdijin) živi sa suprugom Haskom (rođ. Mahović) u Vranjačama, u Sarajevu. Meho ima sina Jasmina i kćerku Jasminu (1966.) Jasmin (Mehin)(1970.) se oženio Almom Osmanović (1978)iz Bijeljine. U braku imaju sina koji se zove Ali. Žive u stanu na Breci u Sarajevu. Jasmin radi u bolnici Koševo. Jasmina (Mehina)se udala za Miralema Mujana iz Bjelimića. U braku imaju dvoje djece: Amera i Ermina. Svi žive u sarajevskom naselju Osijek u porodičnoj kući. Alija (Avdijin) ima četvero djece:Ismeta, Ćamilu, Zinetu i Izeta: Ismet(1959) (Alijin) se oženio Džemom Kerić. Radi kao nastavnik u OŠ "Glavatičevo" i ima dvoje djece: kćerku Aidu(1989) i sina Adnana(1984). Adnan se oženio iz Doboja Nerminom Hadžikadunić i u braku ima sina Darisa(2012). Aida je student Pedagoškog fakulteta. Ismet živi u Bjelimićima, a ima porodičnu kuću u Butmiru gdje žive djeca Aida i Adnan. Ćamila (Alijina)Pozder(1962) je udata u Rudo za Fehma Karovića. Ima dvoje djece: Minelu i Semira. Svi žive u Sarajevu u stanu na Ali-pašinom Polju. Zineta(Alijina) Pozder (1967) živi na Otoci u Sarajevu. Zaposlena je u Amko-komercu i nije udata. Izet(Alijin) Pozder(1972)je oženjen Sabinom Maksumić iz Konjica. U braku imaju kćerku Nejlu. Kao porodica žive u Butmiru. Merka(Avdijina) Pozder je udata za Šeća Mahovića. U braku je imala troje djece: Amiru, Amira i Vasviju. U proteklom ratu poginuli su Amira i Amir. Merka je umrla 2013.godine...Kao porodica živjeli su u Trebevićkoj ulici u Sarajevu.

******************************
******************************

******************************
LJEKOVITO BILJE U DONJEM LUKOM:
******************************


G L O G (bijeli trn)


Mislim da Donje Luko ima najviše gloga od svih mjesta na svijetu. Tu u čistoj i netaknutoj prirodi cvjeta glog u proljeće i širi miris svoga behara.
------------------------------------
GLOG KAO LIJEK ZA SRCE I POVIŠEN KRVNI PRITISAK
------------------------------------
Ljekoviti dijelovi biljke:
------------------------------------
U proljeće za vrijeme cvatnje beru se cvjetovi sa cvjetnim stapkama, kao i cvjetni vršci s listovima.
Ujesen se sabiru plodovi bez peteljke pa se suše najprije u hladu da upola uvehnu a iza toga se dosuše u toploj peći.

Ljekovite i djelotvorne tvari:
-------------------------------------
Svježi listovi i cvjetovi sadrže, uz nešto eteričnog ulja, trimetilamin i glikozid oksiakantin. Obje navedene ljekovite i djelotvorne tvari gube s vremenom na ljekovitom učinku.
Plodovi sadrže eterično ulje, tanin, saponin, glikozide i fruktozu. Sadrže znatnu količinu aluminija, kalija, natrija, kalcija i soli fosforne kiseline.

Ljekovito djelovanje:
----------------------------------
U narodnoj medicini spominje se upotreba gloga kao sredstva protiv srčanih poteškoća što su tek u 19. stoljeću pobliže istražili i potvrdili francuski i engleski liječnici. Homeopatija je vršila vrijedne predradnje, no tek je 1924. godine tinktura od svježih plodova gloga uvrštena u homeopatsku knjigu lijekova W. Schwabea. Nakon toga je slijedio čitav niz sustavnih istraživanja a rezultat je potvrdio da je glog zaista jedna od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce.
Glog jača i regulira rad srca. Treba imati u vidu činjenicu da je glog odličan regulator krvnog pritiska, koji može ne samo sniziti povećani krvni tlak, nego i povisiti preniski krvni tlak kod slabih srčanih mišića, što je slično djelovanju imele.
Glog je vrlo dobar u liječenju oštećenja i upale srčanog mišića u starosti, kod ovapnjenja žila (ateroskleroza) te kod nervoznih srčanih smetnji. Ako se pravovremeno primijeni liječenje i promijeni način života (nebiološka ishrana, preopterećenost radom, velika žurba, strahovanja, alkohol i pušenje) glog može liječiti tako mnogo spominjanu menadžersku bolest sa svim njezinim smetnjama funkcije srca.
Osim toga, kod liječenja glogom dolazi do općenitog umirenja, živčanog sustava, smanjenja stresa i boljeg spavanja. Iz cvjetova i plodova izrađena tinktura vrlo je obljubljena ali mora je propisati liječnik ili fitoterapeut. Njeno djelovanje isto tako iziskuje liječničku kontrolu.

Recept
---------
Tinktura se priprema od 20 g biljke na l dl alkohola (96%). Cvijet i list gloga moče se u alkoholu 21 dan i zatim filtriraju.
Uzima se 3-5 puta dnevno na kocki šećera, ili u vodi 15 kapi, prije jela. Ako se tinktura razrijedi s pet dijelova vode, može se uzimati po 20 kapi prije objeda i prije večere, dakle po 40 kapi na dan, u tijeku 3 tjedna svaki mjesec, kao lijek protiv visokoga krvnoga tlaka.

Recept
------------
Tinktura od zdrobljenih bobica ploda pripremljena na isti način u težinskom omjeru uzima se triput dnevno po 5 kapi, dakle ne više od 15 kapi na dan, kao lijek protiv bubrežnih kamenaca, gihta i bijeloga pranja u žena. Glog treba uzimati dulje vrijeme jer puno djelovanje pokazuje nakon 3-4 mjeseca.
*****************************

Bijeli_glog_0907-2
**************************
Photobucket
...........................
 photo imageszima_zpsrhtvidvq.jpg


MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
38483

Powered by Blogger.ba